Marčana: Kaverne i prirodne spilje

U šikari i zarasloj šumi u okolici Marčane oko Tronovih dvori ljubitelji  povijesne, ali i prirodne baštine mogli bi zadovoljiti svoju znatiželju i ponovno »iskopati« iz zaborava
prohujala vremena. Ostaci povijesnih zbivanja u okolici mjesta Marčana zabilježeni su i konkretizirani u obliku kaverni, podzemnih tunela iskopanih u tamošnjim valama. Kao dio složenog obrambenog sustava na Puljštini, nastale su u razdoblju austrougarske vladavine za vrijeme Prvoga svjetskog rata. U njihovoj se pak neposrednoj blizini ruka prirode pobrinula za svoj fenomen te oblikovala nekoliko pećina, od kojih su najveće Ljubićeva i Perešinova.

Kaverne kao dio austrougarskog obrambenog pojasa

Kao vodič kroz šumu i šikarje do zanimljivih i od svijeta sada sakrivenih odredišta poslužio nam je tamošnji žitelj Nenad Kuftić, inače zaljubljenik u prirodu i neistražene krajeve. Kaže da ga je u kaverne i spilje vodio još njegov djed, a sada on ta ista prirodna i ljudskom rukom iskopana blaga rado pokazuje svojim prijateljima i znatiželjnicima. Uistinu, vodič se pokazao kao prijeko potreban, jer je put do kaverni u jednoj zarasloj vali prilično neprohodan te je i njemu trebalo nešto više vremena da nađe ulaz u podzemni prostor. Prva kaverna, u obliku podzemnog tunela, ima čak dva ulaza, a duga je tridesetak metara. U njenoj se neposrednoj blizini nalazi još jedna, kako kaže Kuftić, vjerojatno nedovršena, jer je prilično mala i sa samo jednim ulazom. Budući da u okolici ima još nekoliko takvih kaverni, uglavnom tek
započetih, može se reći da zajedno čine svojevrstan nedovršen projekt.

Radi se o skloništima za streljivo i ljude u slučaju napada. One su činile liniju obrane Kavran – Punta Martulin u Peroju, gdje se nalazi platforma za protupodmorničku i protubrodsku zaštitu. Duž cijele te linije nalazila se i bodljikava žica, a prema procjeni, nastalo je oko dvadeset kaverni. Dvije-tri nalaze se kod Vodnjana, a jednu je nedavno presjekla nova trasa Istarskog ipsilona. Zanimljivo je također da su neke od tih prostorija imale i posebno predsoblje izrađeno od lima ili armiranog betona.

Treći pravac bojišnice

Inače, povijesni podaci kažu da je sustav kaverni nastao tijekom Prvoga svjetskog rata, 1916. godine, a činio je treći pravac bojišnice. Složeni je sustav išao od morske obale Portića u Peroju do Vodnjana, nastavljao se do skupine bitnica, odnosno topničkih baterija na Monte Mulinu kod Vodnjana, a odatle do skupine bitnica u Muntiću i Valturi.

Ta je linija dopunjena 1917. godine krakom pješačkih cesta, koje su iz Vodnjana i Peroja uključile skupinu Paravia od Barbarige do uvale S. Polo i Punte Gustigne. S druge strane, iste se godine skupina Muntić spojila s novom pješačkom cestom do Vinjola, a skupina Valtura s bitnicama na punti Cuf nedaleko od Kavrana, čiji su ostaci i danas vidljivi. Zajedno sa sustavom utvrda i topničkih bitnica u Puli i njenoj bližoj okolici to je područje činilo jedinstvenu teritorijalnu tvrđavu Pula.

Prirodne spilje kao moguće vrelo arheoloških nalaza

Prirodne spilje na trenutak su nas udaljile od povijesne zbilje i pokazale stvaralačku snagu prirode. Poznato je da je i ovaj kraj bogat spiljama i jamama, a među najvećima mještani spominju Perešinovu i Ljubićevu spilju. Kuftić se odlučio za Perešinovu, a bacanjem kamenčića pokušavali smo ispitati dubinu tajanstvenih jama na koje smo putem nailazili. Uski prolaz u spilju nije puno obećavao, ali zato je sama dvorana pokazala sve čari podzemnoga oblikovanja krajolika. Uz svjetlost baterija i svijeća potražili smo zanimljivosti na reljefu te prilično velike spilje. Na osamdesetak kvadrata podzemnoga prostora ukazali su nam se sitni prolazi, stalaktiti kao neki viseći ukrasi te kapljice vode koje oblikuju zidove spilje.

U  obližnjoj Ljubićevoj spilji, koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim zbog svog impozantnog ulaza,  pronađeni su arheološki ostaci. Oni datiraju iz doba od 2000. do 1800. godine prije Krista, a tragovi upućuju na brončano i željezno doba. Za vrijeme
velike seobe naroda u 5. stoljeću Ljubićeva je pećina također služila kao sklonište.