Kada prvo proljetno sunce iz ugrijane mediteranske crvenice izmami mladu travu i prvo proljetno cvijeće, a posebno istarske orhideje, vrijeme je za berbu šparuga. Ova samonikla gorkasta biljka u Istri već je stoljećima nezaobilazna proljetna namirnica svakog stola od sredine ožujka pa sve do sredine svibnja. Zbog toga je i postala pravim zaštitnim simbolom ove regije uz poznati tartuf, pršut, malvaziju, teran i ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Nezamjetna bodljikava biljka
Međutim, branje šparoga u Istri je od davnina nevjerojatni užitak kojeg su u rano proljeće itekako svjesni iskusni zaljubljenici u branje ove biljke. Sa štapom u jednoj ruci, te dobrim „macom“ šparoga u drugoj, zamijetit ćete ih uz seoske putove, ceste, po šumama… Svugdje gdje se nastanila divlja šparuga, inače, poprilično nezamjetna bodljikava biljka koja daje izvanredno ukusne izdanke. Kod branja šparuga, koje se zna pretvoriti u pravu ovisnost, jer nikad ne znate kada ćete naići na veću, deblju i ljepšu biljku, posebno je važno naći dobro mjesto kuda već nisu prošli berači, a najbolja su ona uz staze i putove kada se možete zavući duboko u šipražje. Naime, šparugu nećete ubrati, a rijetko i ugledati promatrajući grm šparoga, takozvanu šparužinu, odozgo. Za ubrati ovaj vrijedan izdanak potrebno se sagnuti ispod grma i odmaknuti stare bodljikave grane kako biste našli mlade zelene biljke.
Upravo se na taj način šparuge, čiji naziv potječe od grčke riječi asparagus što znači izdanak, u Istri beru već stoljećima. Slovi kao jedna od najstarijih samoniklih biljaka na Mediteranu koja se brala još u antičko doba. Brali su ih još i stari Egipćani, potom Grci i Rimljani. Vjerovali su u njezina ljekovita svojstva pa su je upotrebljavali kod uboda insekata i zubobolje. Zanimljivo je i da su je upravo Rimljani kultivirali kako bi u njenom okusu uživali i nakon njene sezone. U nekim se kulturama smatrala čak i i afrodizijakom.
Biljni izvor folne kiseline
Bila ona afrodizijak ili ne, svakako je jedan od najzdravijih namirnica koja priroda Mediterana može podariti. Najbolji je biljni izvor folne kiseline, također sadrži vitamin C te brojne minerale poput natrija, fosfora i nešto malo željeza. A priprema se na vrlo jednostavan način- dovoljno ju je isprati pod mlazom vode i onda izlomiti od glave prema krojenu do dijela kada postane tvrda. U spremanju jela koristi se pretežito meki dio šparuge.
A u Istri je definitivno najpopularnije tradicionalno jelo od šparoga fritaja. Sprema se na najjednostavniji mogući način koji iziskuje 10 minuta vremena. Jednostavno se na maslinovom ulju kratko popirjaju svježe izlomljene šparuge, a onda im se doda izmućeno jaje. Kada je gotova, polije se s još par kapi ekstra djevičanskog maslinovog ulja po kojem je istarski poluotok poznat i jelo je spremno. Odlično se, osim s vrhunskim uljem, slaže i s domaćim vinima, posebno istarskim teranom, autohtonom vrstom vina iz ovog kraja.
Na jelovnicima istarskih konoba
Šparuge se u proljetno doba nezaobilazno nalaze na jelovnicima u brojnim istarskim konobama i restoranima. Osim fritaje, ovdje se šparuga u glavnoj ulozi može naći u juhama, salatama, s raznim vrstama tjestenine, a odlično se sljubljuje s morskim i mesnim jelima. Izvrsna je i uz brojna vrhunska vina koje su proizvedena, odnjegovana i odležana u bujskim podrumima, poput nadaleko poznatih vinskih podruma Kozlovića, Coronice, Claia, Degrassija ili pak Kabole, ali i mnogi drugih vrsnih vinara iz ovog dijela Istre. Svakako uz jela od šparuga ne zaboravite kušati i najbolja svjetska maslinova ulja koja su se našla uz bok onim iz Toskane u poznatom svjetskom vodiču maslinovih ulja talijanskom Flos Oleiju.
