Tako je obična, pa rekla bih čak i neugledna. Kada prođete kroz Barban na istočnoj strani Istre teško da ćete ju uopće primijetiti iako je praktički na cesti. Međutim, barbanska kula itekako je intrigantna, posebno od kada su na tom lokalitetu počela sustavna arheološka istraživanja te restauracija. Upravo ti radovi ne samo da su ovu vrijednu graditeljsku baštinu oslobodili dugogodišnjeg raslinja i spriječili je od urušavanja, nego su javnosti otkrili i neka nova saznanja oko nekadašnjeg barbanskog kaštela. A ona nisu uvijek romantična i ružičasta.

Gradska vrata i kula u Barbanu

Jedna od njih je da je u kuli pronađena lubanja. Ali to možda samo po sebi ne bi bilo toliko interesantno da se ne radi o glavi koja je odrubljena, i to muškoj. Lubanju su našli znanstvenici iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, a kažu da se radi o muškarcu u dobi od 35 do 45 godina.  Analiza trauma i fraktura kosti upućuje na to da je usmrćen dekapitacijom.

Tko je bio taj čovjek i kako je umro?

Pronađena je tijekom arheoloških istraživanja unutrašnjosti kule 2017. i 2018. godine, a nakon što je iskopana, proučili su ju znanstvenici u Antropološkom centru Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, no nije utvrđeno kada je čovjek ubijen.

Koja je njihova sudbina?

Isto tako, pronađen je i segment kosti lubanje još jedne muške osobe, ali nije otkriveno ni kako i kada je i on preminuo. Tko su mogli bi ti ljudi? Koja je njihova sudbina i zašto su skončali baš u barbanskoj kuli, odnosno zašto je ovo mjesto do praktički prije godinu dana bilo njihovo zadnje počivalište? Pitanja su to koja se tek trebaju otkriti, ako se uopće uspiju otkriti do kraja.

U ovoj kuli je nekada bio zatvor

No, kada se malo uđe u neke povijesne podatke te se približe prohujala stoljeća jasno je da je ta kula bila mjesto patnje. U njoj je nekada bio smješten zatvor, a bila je dio barbanskog kaštela koji je ima četiri obrambene kule, od kojih je sačuvana samo ova kraj župne crkve svetog Nikole i gradskih vratiju.

Danas se ne mogu više vidjeti bedemi tog utvrđenog srednjovjekovnog kaštela, ali baš su ova zadnja arheološka istraživanja uz sjeveroistočni kut kule otkrila zid građen većim kamenim blokovima povezanim žbukom koji se pruža u smjeru istok-zapad te je naslonjen na sam zid kule. Arheolozi pretpostavljaju da se radi o južnom zidu bedema kaštela koji je širok oko metar i pol.  Međutim, novim istraživanjima u smjeru istoka u budućnosti će se moći potvrditi je li doista riječ o južnom zidu bedema samog kaštela ili pak o nekoj kasnijoj pregradnji.

Inače, oko Barbana su se u srednjem vijeku, barem tako pišu povjesničari, stalno sukobljavali moćnici – pulski biskupi, akvilejski patrijarsi, feudalci. Nije ni čudno što je potreba za kaštelom bila nepresušna.

Srednjovjekovni kaštel

A taj se srednjovjekovni kaštel, koji je nestao kroz niz povijesnih okolnosti, sastojao od desetak zgrada, imao je skladište i crkvu. Izvan njega nalazila se gradska loža te male barbanske crkvice svetog Antuna Pustinjaka i svetog Jakova.  Dvije kule kaštela nekada su se nalazile na lokacijama usred današnje velebne crkve svetog Nikole koja je 1701. godine nastala na mjestu starije manje crkve. Jedna kružna kula je bila na mjestu sakristije, a zvonik je 1585. nadograđen na četverokutnu kulu.

Povijest piše romane

No, promjene na kaštelu počele su puno prije. Još je 1606. tadašnji upravitelj barbanskog feuda Antonio Capelo, kako bi od robusnog kaštela stvorio aristokratsku zgradu za venecijansku gospodu Loredan koja su vladala ovim feudom od 1535. do 1869, na istočnom dijelu ruševine kaštela gradi unutarnje krilo feudalne palače s trijemom na kamenim stupovima. On je i obnovio zidove barbanskog kaštela, koji su 1328. bili porušeni.

Barban je stoljećima bio u vlasništvu obitelji Loredan

O tom građevinskom pothvatu svjedoči grb s natpisom. Time je i srednjovjekovni Barban, kojega je Austrija u tim nemirnim vremenima prodala obitelji Loredan na javnoj dražbi, skroz primijenio svoj izgled. Ali promjene tu nisu stale. U 18. stoljeću kapetan Antun Franković obnavlja gradske bedeme između četverokutne kule i zapadnih gradskih vrata, te su tada izgrađena zapadna Vela vrata i istočna Mala vrata s nazubljenim kruništem. Zapadno krilo kaštela nestalo je u 19. stoljeću radi potrebe gradnje vrta palače.

Noću su se vrata zatvarala

Inače, u kaštel se ulazilo uz crkvicu svetog Antuna, kroz kamena vrata, a noću su se ona zatvarala. Tu su uglavnom živjeli upravitelji, obrtnici, svećenici i liječnik. Za vrijeme vladavine Loredana, u kaštelu je glavni čovjek bio gospoštijski kapetan, koji je upravljao feudom. Loredani ovdje nisu boravili. Barbanom su, kao i obližnjim Rakljem upravljali iz Venecije.

Svi su htjeli Barban

Pa ipak, iako su ljudi u vrijeme duge trostoljetne vladavine Loredan mislili da joj nikad neće doći kraj, stvari se itekako mijenjaju. Loredana i drevnog kaštela već odavno nema, ali njihovi tragovi su još tu, kao i ostaci koje ne znamo kamo smjestiti.  Zagonetke su to koje će i u budućnosti zaokupljati znanstvenike, ali i sve ostale koji žele znati nešto više o svom kraju i kako je nekad Barban izgledao. Nadamo se da ćemo na njih dobiti odgovor i da će zakopane povijesne tajne ugledati svetlost dana.

 

GDJE DOBRO POJESTI I POPITI U BARBANU I OKOLICI

Villa Štefanija, Puntera

Konoba Vorichi, Orihi

Konoba Prstenac, Barban

Pizzeria Zara, Barban

 

 

OSTAVITE ODGOVOR

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.