Malo tko u Istri ne zna za feštu Trka na prstenac, oživljeno viteško natjecanje slično Sinjskoj alci koje se održava u Barbanu od 1976. godine svakog trećeg vikenda u kolovozu. Velika pučka fešta okupi na tisuće znatiželjnika koji vole vidjeti lijepe rasne konje, konjanike u staroj nošnji koji se bore za prstenac te još koju zanimljivu facu koja se tog vrelog popodneva muva po Barbanu. I tako već desetljećima. I nakon godina i godine tradicije, konačno je ove godine Trka dobila i svoj dom.
U centru Barbana, na samoj placi i povijesnoj palači iznad gradske lože otvoren je zanimljiv mali muzej, odnosno Centar za posjetitelje posvećen Trci na prstenac. U čast toj manifestaciji koja privlači na tisuće posjetitelja, općinska uprava odlučila je u središtu mjesta urediti centar za posjetitelje koji svim gostima Barbanštine i Istre predstavlja tradiciju tog viteškog natjecanja, ali i lokalnu povijest.
Crni obruči i prstenac
Kako zapravo izgleda ovaj prostor na placi iznad nekadašnje gradske lože? Na samom ulazu je info pult Turističke zajednice gdje se mogu dobiti sve potrebne informacije o Centru, ali i Barbanštini. Tu možete pogledati i film o Trci na prstenac, a potom se po stepeništu možete uputiti na prvi kat centra i najimpresivnijeg dijela ove male turističke atrakcije – crnog hodnika sa svjetlosnim efektima u obručima koji simboliziraju stazu Gradišće kroz koju jahači moraju proći da bi došli do prstenca.
Dok hodate kroz zanimljive obruče, prati vas topot konja, baš kao da ste na pravoj jahaćoj stazi. Naime, veliki prstenovi uz pomoć senzora detektiraju brzinu i ritam kretanja posjetitelja te svjetlosnim efektima dočaravaju pokret čime se stvara napetost i doživljaj konjanika pri ciljanju prstenca. Već tu ste zaintrigirani što vas dalje čeka.
Nakon što osjetite duh Trke na prstenac i tremu konjanika i njihovih konja na startu staze, ulazite u manju dvoranu s prezentacijom Trke kroz povijest i njezinih sudionika, eksponatom Ptice prstenac i koplja položenih oko nje u središtu prostorije te tradicionalnih narodnih nošnji i popratnih rekvizita.
Zid posvećen najboljima
Riječ je o replici skulpture Josipa Diminića koju svaki slavodobitnik prima kada osvoji prstenac. Ujedno na zidu ove prostorije ispisana su imena svih dosadašnjih slavodobitnika Trka uz godine kada su pobjeđivali, kao i pobjednici Trke za viticu koja se održava dan prije Trke na prstenac. Mjesta ima dovoljno i za neke buduće slavodobitnike koji će ponosno koračati Gradišćem.
U pozadini čujete glas poznatog radijskog voditelja Roberta Ferlina kako vodi Trku, a to vas u trenu odvede na Gradišće kada „svi puti vode u Barban“. Na drugom zidu te najveće prostorije nalazi se stara slika Barbanca u narodnoj nošnji gdje su opisani svi njeni elementi, kao i sve ono što sam konjanik na Trci mora imati od opreme.
Zabava za puk
Za one koji nisu toliko upućeni u povijest, dobro je znati da je Trka obnovljena 1976. godine i to zahvaljujući grupi entuzijasta koji su u sklopu tadašnje Istrijade odlučili ponovno u Barbanu pokrenuti staru vitešku igru, koja je starija i od Sinjske alke iz 1715. godine. Tada nisu ni slutili da će se iz tog druženja i zabave izroditi jedna od najpoznatijih istarskih manifestacija ovakvog tipa, koja spada u najmasovnije pučke ljetne fešte na Poluotoku.
Trka naravno ima i svoju povijesnu komponentu. U Barbanu i obližnjoj Savičenti održavala su se konjička natjecanja ovakvog tipa za vrijeme velikih sajmova i crkvenih proslava radi zabave puka i plemića. Barbanska se trka prvi put spominje 1696., a savičentska 1713. U Savičenti su ovakvom turniru mogli pristupiti samo plemići i građani, dok su u Barbanu mogli nastupiti svi koji su ispunjavali pravila objavljena u ‘Proglasu’ na slobodnom sajmu u Barbanu 10. lipnja 1696., prema kojima je na turniru mogao sudjelovati samo konjanik opremljen kao ratnik, vojnik ili vitez.
Video projekcije
Pravila su bila slična današnjima, iako tada nije bilo Časnog suda, mjerenja vremena… Natjecatelj bi s mjesta utrke kretao na znak trube u punoj opremi prema prstencu. Ukoliko bi postigao pogodak, morao se vratiti pred suce radi provjere punti. Pobjednik bi uz najveće počasti dobivao iznos u visini vrijednosti jednih svilenih čarapa i jednog srebrnog mača. Poticaj za ponovno oživljavanje Trke zasigurno je bio i rad dr. Danila Klena, koji je u svom znanstvenom radu, tragom prepiske starih dokumenata barbanskog načelnika Josipa Batela iz druge polovice 19. stoljeća, aktualizirao Trku. Sve ostalo sada je povijest, a ova dvorana sve će posjetitelje uputiti upravo u tu priču.
Prostor dalje vodi u kružnu galeriju u kojoj se vrti film u krugu, odnosno za 360 stupnjeva. Tu se mogu vidjeti video materijali o Trci i pripremi za samu Trku, ali i konjanicima. U budućnosti će se tu moći vidjeti i dodatnih 10-tak kratkih filmova od kojih će neki biti snimati u tehnici od 360 stupnjeva pa će se vrtjeti u kružnoj dvorani- o folkloru, crkvama na ovom prostoru. Snimanje filmova je već počelo, a projekt bi trebao biti gotov do kraja godine. Isto tako, planira se prikazivati i 3D mapping, odnosno nastajanje pojedinih barbanskih zgrada po uzoru na slične 3D mappinge koji su se prikazivali na pulskom festivalu Visualia.
Stari gradić
Time će se moći oživjeti neke stare barbanske vizure mjesta. Naknadno će se instalirati i zanimljiva 3D animacija, a i posjetitelji će moći naočalama za virtualnu stvarnost sjesti na konja i kopljem, odnosno joystickom gađati prstenac.
Ovdje možete saznati da je Barban stari gradić koji je u 13. stoljeću pripao pazinskom feudu pod vlašću goričkih grofova. U svojoj povijesti bio je kasnije i pod vlašću Austrijanaca, a najduže je pripadao mletačkoj obitelji Loredan, koja je Barban kupila 1535., a u njezinom je vlasništvu ostao čak 334 godine. Njihova ostavština definitivno je palača Loredan na barbarskoj placi, koja je izgrađena daleke 1606.
No, Barban se može podičiti i ostacima iz antičkog doba, glagoljicom, kulama, gradskim vratima, brojnim crkvama i freskama. Sve o tome, saznat ćete u ovom dijelu posjetiteljskog centra. Na kraju samog centra uređena je velika dvorana za prezentacije i okupljanja većeg broja ljudi te suvenirnica sa suvenirima koji su autentični u ovome kraju. A njih ne nedostaje, ako uzmemo u obzir koliko toga bude izloženo na svim ljetnim feštama u Barbanu i okolici. Bit će to idealno mjesto za održavanje raznih skupova i proslava.
Naočale za proširenu stvarnost
Posebnost čitave priče su arhitektonska rješenja. U osmišljavanju centra, arhitekti su nastojali primijeniti i osmisliti inovativni i zabavni sadržaj. Zabavno je odmah na početku dok hodate kroz obruče koji vas prate zvukom i svjetlošću pa imate osjećaj da ste i sami dio Trke. Drugi kuriozitet je što su svi eksponati prezentirani kroz Brailleovo písmo, ali i same taktilne površine koje vode kroz cijeli objekt radi razumijevanja i kretanja slabovidnih osoba.
Također, u čitavom centru instalirana je moderna LED rasvjeta. Općina Barban uređenjem ovog interaktivnog prostora o povijesti i tradiciji ovog kraja ne namjerava stati. Planovi su veliki. Želja im je obogatiti postav novim multimedijalnim sadržajima, naočalama za proširenu stvarnost i slično. Tada će doživljaj u svijetu virtualnosti biti potpun. I dovoljan do trećeg vikenda u kolovozu kada se sve to može vidjeti uživo i osjetiti prava uzavrela atmosfera starog konjičkog natjecanja.
