Svi oni koji su voljeli šetati starim gradom u Puli, a tu mislim na Kaštel i poljane oko njega koje se spuštaju do Malog rimskog kazališta, znaju koliko se ovaj prostor promijenio u zadnjih 10 godina, a posebno od kada se počelo uređivati Malo rimsko kazalište. Nekada je to bila antička hrpa kamenja, mali simpatični prostor, čiji se razmjeri nisu ni znali. Barem nismo znali mi laici koji smo onuda šetali, marendali, pili kavicu na suncu i jednostavno uživali u tišini starog grada. Jer tamo je bio najveći mir. No, nakon ovih zadnjih opsežnih radova u kojima je Malo rimsko kazalište opet zasjalo za svoje gledatelje, ali u nekom drugom ruhu, vidi se veličina ove atrakcije iz 1. stoljeća. Dovoljan je podatak da se prije samih istraživanja vidjela samo četvrtina kazališta. A sada kada je sam projekt gotov, otkrivaju se neki novi slojevi povijesti.
Nije se za njega znalo
I “kuži” se da je Malo rimsko kazalište bilo zapravo ogromno. Pretpostavlja se da je moglo primiti između 4 i 5 tisuća gledatelja, što je u ono vrijeme cjelokupno stanovništvo Pule. Pitam se kakvo je samo bilo Veliko rimsko kazalište na susjednom brdu Monte Zaro koje odavno više ne postoji. Postoji samo njegovo kamenje ugrađeno u obližnju Mletačku utvrdu, današnji Kaštel. Zapravo je Malo rimsko kazalište bilo možda i najveća rimska građevina unutar gradskih bedema. Opsežni dugogodišnji radovi arheologa i ostale struke pokazali su da je kazalište sezalo skroz do zidova kaštela, a niz je popratnih objekata bilo na području gdje je Austro-Ugarska sazidala zgradu današnjeg Arheološkog muzeja Istre.
Danas, kada sjedite na tribinama obnovljenog antičkog kazališta u Puli, koje je dobilo i neke nove moderne elemente zahvaljujući uglednom pulskom arhitektu Emilu Jurcanu, moći ćete donekle zamisliti razmjer grandioznosti ovog spomenika koji je dugi niz godina bio zapostavljen. Još mi je zanimljivija bila činjenica da se za njega nije ni znalo do iskapanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ali je sada kompletnim rekonstrukcijom postalo nova ljetna pozornica za nešto manje od dvije tisuće ljudi, ali i prava kulturna atrakcija koju Pula sa svojom bogatom poviješću zaslužuje. Svi oni koji su ovo ljeto bili tamo na nekoliko koncerata i događanja, znaju kako je impresivno. Otvoreno je ovog proljeća na radost svih nas ljubitelja kulture i baštine.
Domaće snage
Nakon višegodišnjih arheoloških istraživanja, uredilo se kameno gledalište, postavile su se i nove čelične tribine koje su stvorile neke nove vizure. Projekt cijele njegove rekonstrukcije potpisuje Jurcan, a rasvjetu pulski dizajner svjetla Dean Skira. Sve samo domaće snage. No, prava stvar tek slijedi nadamo se iduću godinu. Jer tada će se otvoriti novi stalni postav u muzeju koji je sada zatvoren već godinama radi kompletne rekonstrukcije. Čitav će ovaj prostor zaživjeti punim plućima kao jedna jedinstvena kulturna cjelina.
No, kako sam u više navrata uspjela čuti od Darka Komše, ravnatelja ovog muzeja koji je u Puli u zadnjih 10 godine pokrenuo pravu malu kulturnu revoluciju, istraživanja oko Malog rimskog kazališta još nisu gotova. Čak, štoviše, možda će se tek sada otkriti nešto još zanimljivije jer se još uvijek uređuje novi pulski uspon kuda će se novim putem dolaziti do spomenika i gdje će biti uređeno nekoliko ulaza i sanitarni čvor. Ujedno, s tog uspona moći će se doći do Kaštela, odnosno Povijesnog i pomorskog muzeja koji se naslanja na Malo rimsko kazalište i Arheološki muzej Istre. Uspon će se pak nadovezati na novu šetnicu oko kaštela od kuda će se na najbolji mogući naći vidjeti vizure starog pulskog grada, ali i cijele okolice. Sjetite se samo ovog područja prije 20 godina i bit će vam jasno koliko će ta vizura biti drugačija.
Istražujemo bez prekida
– Istražujemo gotovo bez dana prekida od 2014. godine, i to nekoliko tisuća kvadrata područja. Nažalost, nismo naišli na nalaze kamene plastike, ali smo riješili nedoumice oko arhitekture. Doduše, još uvijek ne znamo sve o Malom rimskom kazalištu, priznaje nam Komšo koji je veliki zaljubljenik u ovaj spomenik čiju je kompletnu rekonstrukciju pokrenuo svojim entuzijazmom i vizijom. Njega posebno zanimaju istraživanja oko Dvojnih vrata prema kazalištu gdje je nekada bila antička cesta. Tu bi bio još jedan ulaz u kazalište koji bi vodio po autentičnoj cesti iz drugog stoljeća. Zanimljivo je i da se baš tuda u vrijeme antike ulazilo u kazalište.
– Znali smo da ćemo na ovom lokalitetu pronaći puno toga, ali svejedno su nas iznenadile neke stvari. Prije svega, nismo se nadali da ćemo nešto dalje od kazališta pronaći njegove, odnosno dijelove zida koje ćemo prikazati javnosti. Pronašli smo i staru rimsku cestu. Uz to, ovdje smo iskopali i 30-tak histarskih grobova, a sigurno ih ima stotine, priča mi Komšo o ukupnim iskapanjima na području oko kazališta i muzeja.
Crna rupa
Ujedno, gradnja novog uspona i arheološka istraživanja otkrili su nešto novo što se još nije istražilo. Otkriven je ulaz u srednjovjekovni pulski kaštel o kojem se dosad malo znalo. To je jedini ostatak kaštela koji je postojao prije gradnje ovoga kojega sada vidimo iz 1631. godine, kaže nam. A o njemu se malo zna jer se dosad na ovoj lokaciji u centru grada nije iskapalo.
– Imamo opise da su unutra bili ljudi te crtež crkve svetog Vida koja se nalazila unutar kaštela. Ona je označena samo u temeljima. Isto tako, imamo jedan crtež iz venecijanskog arhiva koji pokazuje aktualnu tvrđavu u projektu. Vidi se da je oko nje zid, a tu je i antička cisterna. Kako nikad nikad nije rađeno iskopavanje na toj poziciji, to je za nas arheologe svojevrsna crna rupa. Htjeli bismo vidjeti što se tu događalo u doba Rima, otkriva nam Komšo.
Zanimljivo je ovo mjesto jer se tu stoljećima gradilo, i to jedno na slojevima drugoga. Tako da se tu ispresijecaju razni zidovi – od onog Malog rimskog kazališta, antičke cisterne, zidova sada starog srednjovjekovnog kaštela, do bedema mletačke utvrde, tu je i ulaz u podzemne tunele ispod kaštela, takozvani Zerostrasse. U blizini je i Sveučilišta knjižnica koja je smještena u austrougarskoj zgradi koja je također djelomični sagrađena na mjestu Malog rimskog kazališta. Sada se s vrha kazališta svi ti obrisi starih zidova itekako dobro vide.
Scenska zgrada išla do gradskih bedema
A želja je dalje otkriti što se nalazi na mjestu gdje je u doba antike bila velika scenska zgrada koja je išla do gradskih bedema i koja je bila sastavni dio kazališta. Bila je visoka tri metra. Ona je predstavljala ulaz i mjesto za treninge i pripreme predstava.
Tako da se uzbudljivo otkrivanje pulske antičke povijesti nastavlja. Poput neke napete serije u nastavcima doznajemo što je bilo oko današnjeg arheološkog muzeja koji je s okolicom postao svojevrsni arheološki park i zaista nezaobilazno mjesto za uživanje u Puli. Za one koji vole mir i tišinu kao i ja, čak i više od toga. Jer taj dio grada oduvijek ima neku posebnu magiju i vizure, a kada u gradu vlada ljeti gužva, tu je nećete naći. A sada s ovim novinama o starinama koji svjedoče o nekoj drugačijoj Puli, ta je magija samo postala još jača.
